Nehotične povrede dece uzrokovane od strane roditelja

Kada se završava igra i počinje takmičenje?

Nehotične povrede dece

“Samo sam se okrenula da dohvatim maramice i ni sama ne znam kako se to dogodilo, beba je pala sa stola za prepovijanje”, “Ustao sam da uzmem telefon sa stola i dete je sa kreveta palo na pod”, nema pedijatra koji u svojoj ordinaciji bar jednom nedeljno ne čuje ovakve ili slične komentare. Kako se ovi padovi skoro uvek završavaju udarcem glavom, kada se to dogodi po prvi put uplašeni roditelji obavezno dovode dete na prgled kod lekara. Iako je dete u tim trenucima jako uznemireno, ako je palo sa visine 70-80cm na tepih verovatno se više uplašilo pada i reakcije roditelja nego što se ozbiljno povredilo. Bez obzira što je najverovatnije sve u redu, svakako treba otići kod lekara kao i u situacijama kada je dete palo sa veće visine, na pod koji nije zastrt ili je čvoruga na glavi jako velika. U nekim situacijama može da dođe i do ozbiljnijih povreda kao što je naprsnuće kostiju glave ali bez posledica jer je mozak dobro zaštićen a kosti brzo zarastu.

Da se ovako nešto ne bi dogodilo ne treba ni na trenutak ostavljati bebu bez nadzora. Ona već u drugom mesecu pokušava da se okrene izvijajući se uz odupiranje petama što je nekada dovoljno da sklizne sa podloge pa je zato obavezno pridržavajte jednom rukom sve vreme. Ako se pad ipak desi bez obzira da li ste odlazili kod lekara ili ne obavezno pratite njeno ponašanje i reakcije nekoliko dana, kako spava, kako se budi, da ne počne da povraća, u kom je raspoloženju, da li je uobičajeno vesela.

Pored stola za prepovijanje i kreveta, stolica za hranjenje je treće mesto odakle se često pada tako da nikako ne treba ostavljati bebu u njoj bez nadzora.

Pažljivo u igri

Nehotične povrede dece

Druga situacija u kojoj može da dođe do povrede glave je bacanje bebe u vazduh, drmusanje i preterano cupkanje gore-dole. Mnogi roditelji tako pokušavaju da umire bebu koja plače i bacaju je ili cupkaju dok je nose. Čine to hodajući kroz kući tako da nekada beba udari glavom o ragasto vrata ili policu iznad kreveta. Neki roditelji ne mogu da podnesu dečji plač, jako se naljute i drmusajući bebu pokušavaju da je umire ili da je na taj način kazne. Kao je bebina glava velika i teška u odnosu na telo a vratni mišići negovoljno razvijeni da bi čvrsto držali glavu, u ovim situacijama može da dođe do ozbiljnih povreda kičme, oka ili mozga. Rizik od povrede oka je veći ako beba plače ili je okrenuta naglavačke kada je pritisak u glavi povećan pa lakše dolazi do pucanja krvnih sudova.

Ovo sve može da se dogodi i u malo grubljoj igri bacanja u vazduh i letenja. Iako je to često propraćeno smehom to ne znači da beba uživa u tome. Ako ste do sada ovo radili i nije bilo posledica, ne treba da brinete ali u buduće budite oprezni. Bebe vole "da lete", ali ako je to lagano i ako ih čvrsto obuhvatite rukama.

Iščašenja ramena i lakta su česta

U žurbi ili zbog straha jer je dete krenulo iznenada na kolovoz ili u neku baru, roditelji uglavnom naglo cimnu dete za ruku kako bi ga vratili uz sebe. Kod beba i dece mlađeg uzrasta zglobovi su labavi pa su u ovakvim situacijama česta iščašenja lakta ili ramena.

Nehotične povrede dece

Naizgled iz čista mira beba plače kao da je nešto jako boli, jednu ruku drži nepomično, malo savijenu u laktu sa dlanom okrenutim na dole. Svi pokušaji da se skine majica dovode do jakog plača. Ovo sve ukazuje da je došlo do iščašenja lakta nehotičnim cimanjem ruke pri presvlačenju ili u igri.

Do ove povrede često dolazi dok dete uči da hoda i još uvek je nesigurno posebno kada treba da se popne na stepenik pa ga promaši. Povrede ramena su česte kada roditelji podignu dete u vazduh držeći ga za šake i vrti ga u krug ili dete povremeno "leti" dok hoda između roditelja. Tada može da dođe do iščašenja jednog ili oba ramena.

Neka deca imaju hiperelastične zglobove i ona su pod većim rizikom, ali do ovakvih povreda može da dođe kod svih. U trenutku nastanka povrede bol je izuzetno jak i nekada se zglob vrati sam na mesto po prestanku delovanja sile koja ga je izvela iz fiziološkog položaja. Ako se nije došlo do spontanog vraćanja treba odvesti dete kod lekara. Nakon postavljanja dijagnoze bez rentgenskog snimka, osim ako ne postoji sumnja na prelom ili da je povreda nastala iz nekog drugog razloga, lekar će jednostavnim pokretom da vrati zglob na mesto. Ova povreda ne ostavlja nikakve posledice i dete će odmah nastaviti sa normalnim korišćenjem ruke. Ako dete ima stabilne zglobove i više ga ne cimate za ruku nema bojazni da će se ovo ponovo desiti, ali ako su u pitanju labavi zglobovi i pokret pri oblačenju ili u igri verovatno će opet dovesti do iščašenja. U tom slučaju mora jako da se vodi računa, da naučite da vratite zglob kako bi skratili vreme do vraćanja u normalu.

Povrede u vodi

Nehotične povrede dece

Posebno treba pažljivo odabrati sport kojim će se dete baviti kako bi se izbegle povrede, najbolje da to budu plivanje. Sportovi u vodi smanjuju rizik od poreda ali voda nije bezopasna kada se koristi na neprimeren način.

Deca uživaju u aktivnostima u vodi i to roditelje nekada ponese pa preteraju u želji da dete što pre nauči da pliva. “Baci ga u vodi, proplivaće!”, ne samo što to nije moguće već može da bude jako traumatično za dete. Sa jedne strane ovako drastičan metod može da izazove užasan strah od vode, a sa druge udarac telom o vodu je jako bolan. To znaju odrasli koji pri skoku sa ivice bazena ili skakaonice ne uđu u vodu pod odgovarajućim uglom pa pored neprijatnosti koju dožive u tom trenutku imaju modrice po telu posle nekoliko dana. Dečja koža je jako osetljiva i pri ovakvim udarcima o vodu dolazi do pucanja kapilara i povređivanja mekih tkiva.

Ispravna reakcija na povredu deteta je izuzetno važna

Nehotične povrede dece

Prema nekim istraživanjima mala deca svakodnevno pretrpe tri lakša udarca. Bilo da su povrede nastale u igri ili nehotično od strane roditelja treba pravilno odreagovati u tim situacijama. Najbolje je da se o tome posavetujete sa vašim lekarom koji će vas uputiti kada je neophodno da dovedete dete da ga on pogleda, kada je dovoljno da ga konsultujete telefonom ili možete i sami da ukažete pomoć detetu.

Bez obzira na težinu povrede najvažnije je da ostanete prisebni. Vaše reakcije će uticati u velikoj meri na dete, ako ste vi prestrašeni dete će sigurno biti još više. Najbolje je da se detetu skrene pažnja sa povrede tako što ćete stati ispred njega kako bi moglo da vas vidi, obraćajte mu se smirenim glasom i dodirujte ga tamo gde nije povređeno.

U slučaju povrede glave odmah treba otići kod lekara ili pozvati hitnu pomoć ako postoji neki od znakova:

  • gubitak svesti
  • vrtoglavica ili glavobolja koja traje više od sat vremena
  • otežano buđenje
  • povraćanje, više od jednom
  • krvarenje iz nosa ili uha
  • plavocrne modrice oko očiju ili iza ušiju
  • otežano ili nespretno hodanje
  • neuobičajeno bledilo

Ako je došlo do iščašenja lakta ili ramena stavite hladnu oblogu i udlagu a onda svakako treba odvesti dete u zdravstvenu ustanovu gde će lekar da namesti zglob.